Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Generativna veštačka inteligencija

Veštačka inteligencija

ChatGPT

Blockchain

GPT

Računarstvo u oblaku

Web design

JavaScript

C++ Visual C++ C#

Apple - MAC OS X

Analiza podataka

Funkcionalno programiranje

Git i GitHub

Projektovanje softvera

Razvoj

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Android

PHP I MYSQL

FULL STACK DEVELOPMENT

Python programiranje

SQL

Java

Marketing

WordPress

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Serija Roberta C. Martina

Mašinsko učenje

Access

Animacija

Audio, Multimedia, Video

Baze podataka

CSS

Delphi

Digitalna fotografija

Django

E-komerc

ECDL

GOOGLE

Grafika, Dizajn, Štampa

Hardver

Internet

Joomla

jQuery

Mreže

MS Office

Obrada teksta

OFFICE 2013

Poslovanje

Programiranje

Raspberry PI

Rečnici

Robotika

Ruby i Ruby on Rails

Sertifikati

Statistika

Tabele

Telekomunikacije

Unix, Linux

Windows

Windows 7

Windows 8

Zaštita i sigurnost

 

 

 

Rečnik komunikacionih tehnologija

 

* | 1 | 2 | 5 | 8 | A | B | C | D | E | F | G | H | I | J | K | L | m | N | O | P | Q | R | S | T | U | V | W | Y | Z | ^ |

 

Izaberite reč

 

Digital Cash

Digitalni gotovi novac. Nekada su postojale samo prodavnice. Da biste nešto kupili, bio Vam je potreban novac. Onda su izmišljeni čekovi. I vlasnici radnji su ih uzimali. Nakon toga su izmišljene kreditne kartice, koje su bile neka vrsta čekova koji su kasnije realizovani. Kada su kreditne kartice počele da se koriste, bilo je moguće kreirati kataloge koji su slati poštom i instalirati 800 linije i call centre u kojima su preko ovih 800 linija prihvatali narudžbine, a plaćanje se vršilo tako što im je davan broj kreditne kartice. Zatim su prodavci počeli da koriste Internet, postavljajući na njega kataloge, u nadi da će neko kupiti nešto na osnovu njih. Međutim, bilo je neophodno pronaći način na koji bi se obavilo plaćanje. Kreditne kartice su mogle da posluže, ali su mnogi novinari pisali da je Internet "nesiguran" i da svako da može da ukrade broj kreditne kartice i krene besomučno da troši tuđi novac. Niko nije tražio od tih novinara da daju konkretne primere takve zloupotrebe, niti ih je iko pitao u vezi zakonske odredbe Federalne vlade, kojom je ograničena mogućnost korišćenja kreditne kartice na 50 dolara u slučaju prevare. Nažalost, priče koje plaše ljude su uvek efektne. U međuvremenu su neki preduzetnici uvideli da je moguće rešiti ovaj problem kreiranjem "digitalnog keša". Još uvek niko ne zna tačno šta je to. Mnogi ljudi rade na pripremi njegovih varijacija. Ideja je da postoji neki oblik transfera kodiranih informacijama u kojima će se nalaziti instrukcije za uzimanje novca sa računa jedne osobe i za plaćanje drugoj.

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272