Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Generativna veštačka inteligencija

Veštačka inteligencija

ChatGPT

Blockchain

GPT

Računarstvo u oblaku

Web design

JavaScript

C++ Visual C++ C#

Apple - MAC OS X

Analiza podataka

Funkcionalno programiranje

Git i GitHub

Projektovanje softvera

Razvoj

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Android

PHP I MYSQL

FULL STACK DEVELOPMENT

Python programiranje

SQL

Java

Marketing

WordPress

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Serija Roberta C. Martina

Mašinsko učenje

Access

Animacija

Audio, Multimedia, Video

Baze podataka

CSS

Delphi

Digitalna fotografija

Django

E-komerc

ECDL

GOOGLE

Grafika, Dizajn, Štampa

Hardver

Internet

Joomla

jQuery

Mreže

MS Office

Obrada teksta

OFFICE 2013

Poslovanje

Programiranje

Raspberry PI

Rečnici

Robotika

Ruby i Ruby on Rails

Sertifikati

Statistika

Tabele

Telekomunikacije

Unix, Linux

Windows

Windows 7

Windows 8

Zaštita i sigurnost

 

 

 

Rečnik komunikacionih tehnologija

 

* | 1 | 2 | 5 | 8 | A | B | C | D | E | F | G | H | I | J | K | L | m | N | O | P | Q | R | S | T | U | V | W | Y | Z | ^ |

 

Izaberite reč

 

1981

IBM uvodi svoj prvi personalni računar August 12 i uskoro osvaja 75 procenata tržišta. Njegov PC je koristio Microsoftov operativni sistem pod nazivom PC-DOS (skaćeno od PC-Disk Operating System). Microsoft je mudro zadržao prava na doslovno identičan operativni sistem pod nazivom MS-DOS i konkurenti su brzo razvili jeftine PC “klonove” koji su koristili MS-DOS. Osborne stvara prvi prenosivi računar. Elektronski nacionalni telefonski imenik (minitel) startuje u Francuskoj. 3Com uvodi prvi 10Mbps Ethernet adapter. Cena mu je 950 dolara. Mogli ste 1999. godine da kupite 10 Mbps Ethernet adaptere za samo 30 dolara. France Telecom počinje da razvija Minitel. U novembru Gerry Friesen i Harry Newton pokreću Teleconnect Magazine. Prodali su ga narednog septembra Milleru Freemanu; kasnije dobija naziv CMP Media LLC, a na kraju biva “ugašen” u avgustu 2001. godine. Pretplatnici dobijaju magazin pod nazivom Communications Convergence, što je novi naziv za Computer Telephony, magazin koji su takođe pokrenuli Friesen i Newton. Prosleđen Telecommunications Act of the U.K. To je bio prvi korak ka liberalizaciji telekomunikacionog tržišta u Velikoj Britaniji, a imao je četiri glavne posledice: - General Post Office (do tada monopolista na polju pružanja telekomunikacionih usluga u Velikoj Britaniji) podeljen je na dva zasebna entiteta: Post Office i British Telecommunications (BT), tako da je zadržan monopol nad postojećim telekomunikacionim mrežama. - Utvrđeno je da će dvojni monopol biti kreiran u prvom koraku ka uvođenju konkurencije u telekomunikacije. - Državni sekretar za trgovinu i industriju dobio je ovlašćenje da izdaje licence drugim organizacijama tako da budu poznate kao PTO-i (Public Telecommunications Operators), radi obezbeđivanja javnih telekomunikacionih mreža (uključujući mobilne mreže) u Velikoj Britaniji. - Uspostavljen je način za postepenu deregulaciju isporuke opreme, instalaciju i održavanje, na šta je ranije GPO imao monopol. Na osnovu Akta, Mercury Communications, većim delom u vlasništvu Cable & Wireless, bio je kreiran radi konkurentnosti sa British Telecommunications. Videti i Telecommunications Act of 1981 i 1984. - Warner Amex i CompuSereve nude elektronsku poštu za korisnike kablovske televizije u Columbusu, Ohio. Bell Telephone Labs dizajniraju u mrežu ugrađenu bazu podataka sa ličnim identifikacionim brojevima (Personal Identification Numbers  PIN-ovi) za pozivne kartice korisnika koji pristupaju sa javne telefonske mreže koristeći Signaling System 7 (danas su pobošljane arhitekture ove vrste osnova svih “inteligentnih” mrežnih servisa). Ponuđeni prvi servisi mobilne telefonije u Saudijskoj Arabiji i Skandinaviji. Novi telefonski servis DIAL-ITr omogućavao je korisniku da sluša govorne komunikacije između spejs šatla Columbia i komandnog centra na Zemlji.

 

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272